Gospojinski (Bogorodičin) post
Dve sedmice posta pred Veliku Gospojinu (Uspenje Presvete Bogorodice). Kratak ali strog post sa Preobraženjem Gospodnjim kao izuzetkom u sredini.
Mozaik Uspenja Bogorodice — Hram Sv. Save
Šta je Gospojinski post
Gospojinski (Bogorodičin) post je dvonedeljni post posvećen Presvetoj Bogorodici, koji prethodi prazniku Uspenja Presvete Bogorodice — Velikoj Gospojini (28. avgust). Po SPC traje od 14. avgusta do 27. avgusta — tačno 14 dana, što je čini najkraćim od četiri velika posta. Datumi su nepokretni i isti su svake godine.
Iako kratak, ovaj post tradicionalno spada u strožije po pravilima o hrani — bliže Časnom postu nego Petrovdanskom. Smisao je duhovna priprema za jedan od najvećih praznika u liturgijskoj godini: praznika smrti Bogorodice i njenog prelaska („uspenja”) u nebesku slavu.
Pravila o hrani
Tradicija propisuje sledeći standardni režim:
- Ponedeljak, sreda, petak — suvojedenije (bez ulja i vina).
- Utorak, četvrtak — kuvana hrana sa uljem i vinom; bez ribe.
- Subota, nedelja — ulje i vino; tradicija varira po pitanju ribe — strožiji tipikon ribu ne dozvoljava, narodna praksa u nekim parohijama dozvoljava.
- Preobraženje (19. avgust) — riba dozvoljena bez obzira na dan u nedelji.
Ovo znači da je u praksi jedini siguran „ribi” dan u celom Gospojinskom postu — Preobraženje. To je jedna od specifičnosti ovog posta i razlog zašto se mnogo ljudi tog praznika koristi za posebnu trpezu sa ribom.
Preobraženje Gospodnje — 19. avgust
Preobraženje (grč. Metamorfosis) — sećanje na trenutak kada se Hrist preobrazio pred trojicom apostola (Petrom, Jovanom i Jakovom) na gori Tavor: njegovo lice je zasijalo kao sunce, odeća postala bela, a iz oblaka se čuo glas Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni... njega slušajte” (Mt 17, Mk 9, Lk 9). Praznik je jedan od dvanaest velikih praznika u godini.
Toga dana se u hramovima blagosilja grožđe i prvi plodovi nove jeseni — narodni običaj poznat kao „blagosiljanje plodova”. Tradicija dozvoljava ribu za slavski sto. Praznik je usred posta upravo da bi vernici, vidno strogi u jednoj sedmici pre i posle, dobili duhovni „odmor” u praznovanju.
Velika Gospojina — 28. avgust
Velika Gospojina, ili Uspenje Presvete Bogorodice, najveći je Bogorodičin praznik u pravoslavnoj godini posle Roždestva (21. septembar — Mala Gospojina). Praznik se zasniva na predanju o smrti Bogorodice i njenom telesnom prelasku u nebesku slavu, sličnom katoličkom dogmom o Uznešenju ali bez dogmatskog uobličenja kakvo je dato u zapadnoj crkvi.
Slava velikog broja srpskih porodica. Velika Gospojina je jedna od najpopularnijih slava u Srbiji. Slavski sto je mrsni — post je završio dan ranije, pa porodica priprema pun slavski ručak. Tradicionalno se peče slavski kolač, kuva koljivo (žito) i pali slavska sveća. Za detaljan vodič kroz slavski običaj pogledajte Slava — vodič.
Bogoslužbeno obeležje
Tokom Gospojinskog posta na večernjima i jutrenjima čitaju se posebni bogorodičini kanoni — kanoni sastavljeni Bogorodici. Mnogi vernici dolaze na paraklise Bogorodici— službe sa pojanjem himne „Mnogomilostive” — koje se služe svake večeri tokom posta (osim subota i nedelja). U ovih 14 dana mnogi vernici hodočaste manastirima posvećenim Bogorodici (Hilandar, Studenica, Sopoćani, Žiča, Gračanica i dr.).
Praznik Polaganje časnog pojasa Bogorodičinog (13. septembar), koji pada nešto kasnije, liturgijski je nastavak slavlja Bogorodici. Period Avgust–Septembar tako čini „Bogorodičine sedmice” u liturgijskom kalendaru.
Smisao posta
Gospojinski post tradicija razume kao „male sedmice Bogorodice” — vremenski mali ali duhovno intenzivan period u kome se vernici uzdržavanjem, molitvom i čitanjem životopisa Presvete Bogorodice pripremaju za njen najveći praznik. Crkvena tradicija ga vezuje i za samo trodnevno bdenje apostola pred Uspenjem (po jednom predanju).
Praktično — za većinu pravoslavnih to su dve sedmice posta u sred leta, kada je obilje sezonskog voća i povrća olakšava režim posta: sveže paradajz, krastavac, dinja, lubenica, suvo voće, posni slatkiši (orasi sa medom).
Često postavljana pitanja
Koliko traje Gospojinski post?
Tačno 14 dana — od 14. avgusta do 27. avgusta po SPC. Sutradan, 28. avgusta, je Velika Gospojina (Uspenje Presvete Bogorodice) — razdrešni dan kada se ne posti.
Da li je Gospojinski post strožiji od Petrovdanskog?
Da. Iako kratak, tradicionalno je strožiji od Petrovdanskog: ponedeljkom, sredom i petkom suvojedenije; utorkom i četvrtkom ulje i vino bez ribe; subotom i nedeljom ulje, vino i (po nekim mesečnicima) riba — ali većina tradicija ribu drži samo za Preobraženje.
Šta je Preobraženje Gospodnje?
Preobraženje Gospodnje je veliki praznik koji se obeležava 19. avgusta po SPC — sećanje na preobraženje Hrista na gori Tavor pred trojicom apostola (Petar, Jovan, Jakov). Pada usred Gospojinskog posta i toga dana je dozvoljena riba.
Kako se obeležava Velika Gospojina?
Velika Gospojina (Uspenje Presvete Bogorodice, 28. avgust) je drugi po veličini Bogorodičin praznik posle Roždestva. Mnoge porodice je slave kao krsnu slavu. Liturgijski je to praznik posvećen smrti i prelasku Bogorodice u nebesku slavu. Slavski sto je mrsni — post se završio dan ranije.
Zašto se zove „Gospojinski“?
„Gospojina“ je arhaični srpski naziv za Bogorodicu — „Velika Gospojina“ = Uspenje (28. avgust), „Mala Gospojina“ = Roždestvo Bogorodice (21. septembar). Post je posvećen Bogorodici, otuda ime.